LIGA PRVAKA
Liga šampiona
Iz projekta Википедија
| UEFA Liga Šampiona | |
|---|---|
| Slika:UEFA Liga Sampiona.png | |
| Sport | Fudbal |
| Osnovana | 1955. |
| Broj timova | 32 (u grupi) |
| Država | Članice UEFE |
| Trenutni šampion | |
UEFA Liga šampiona je pokrenuta 1955. kao Kup prvaka Evrope i je ispočetka okupljala klubove-prvake evropskih država. Broj klubova i sistem takmičenja se mijenjao, a Liga šampiona je danas najjače i najbogatije fudbalsko takmičenje na svetu. Do sezone 1990/91. takmičenje se nazivalo Kup evropskih Šampiona (KEŠ), a od sezone 1991/92. deo se igra u grupama i menja naziv u Liga šampiona. Pored ovog takmičenja pod vodstvom UEFA-e igra se još Kup UEFA, Intertoto kup dok je Kup pobednika kupova UEFA ukinula nakon sezone 1998/99.
Sadržaj[сакриј] |
Istorija [uredi]
Takmičenje je prvi put odigrano 1955. na predlog urednika francuskog sportskog lista Gabrijela Hanota [1], kao turnir pobednika evropskih fudbalskih liga, pod imenom Kup Šampiona. Najveća promena desila se u sezoni 1992-93 kada je dotadašnji sistem promenjen i uveden današnji gde učestvuju ne samo šampioni nego i do četiri prvoplasirane ekipe iz jačih evropskih liga. Tada je promenjeno i ime takmičenja u UEFA Liga prvaka (UEFA Champions League).
Aktuelni prvak evrope je ekipa Barselone, nakon pobede nad Arsenalom od 2-1 u Parizu.
Format [uredi]
Takmičenje počinje sa tri kvalifikacijska pretkola. Zavisno od koeficijenta lige iz koje dolaze i pozicije koju su ostvarili prethodne sezone klubovi se uključuju u Ligu šampiona u nekom od ova tri pretkola. Klubovi sa većim koeficijentima su nosioci i oni se nemogu susresti međusobno u okviru jednog pretkola. U svakom pretkolu igraju se po dve utakmice jedna kući i jedna u gostima.
Pobednici iz trećeg pretkola se pridružuju timovima koji su se kroz plasman u domaćoj ligi plasirali direktno u grupe Lige šampiona i prošlogodišnjem pobedniku. Timovi koji su poraženi u trećem pretkolu Lige šampiona svoje takmičenje nastavljaju u prvom kolu Kupa UEFA.
Nakon završenih kvalifikacija 32 tima bivaju podeljena u osam grupa po četiri ekipe. Igra se mini liga u kojoj svaki klub sa svakim od tri protivnika igra kući i na strani. Na kraju dva prvoplasirana se plasiraju u osminu finala Lige šampiona dok treće plasirani klub ide u Kup UEFA.
Šesnaest timova igra dalje po nok-aut sistemu, pobednici ulaze u četvrt finale, polufinale i na kraju se dva najbolja sreću u finalu.
Na sve utakmice koje klubovi igraju u pretkolima i nok-autt fazi, osim finala, odnosi se pravilo gola u gostima, a ako se na taj način ne može odrediti pobednik igraju se produžeci te se na kraju izvode penali. Finale se igra na predodređenom stadionu (ne nužno neutralnom) i igra se samo jedna utakmica.
Izvlačenje parova i grupa je napravljeno tako da se klubovi iz iste zemlje ne mogu sresti pre četvrtfinala.
Sistem takmičenja koji se trenutno koristi je usvojen 2003. godine.
Učesnici Lige prvaka [uredi]
Liga šampiona je takmičenje u kom igraju prvaci svih članica UEFA-e (osim Lihtenštajna, Andore i San Marina), kao i klubovi koji osvoje drugo, treće ili četvrto mesto u nekoj od najjačih evropskih nacionalnih liga.
Broj mesta u takmičenju zavisi od ranga saveza u Uefinoj tablici:
- savezi rangirani od 1 do 3 mesta imaju pravo na četiri ekipe u Ligi šampiona,
- savezi rangirani od 4 do 6 mesta imaju pravo na tri ekipe u Ligi šampiona,
- savezi rangirani od 7 do 15 mesta imaju pravo na dve ekipe u Ligi šampiona,
- savezi rangirani niže od 16 mesta (uključujući i 16) imaju pravo na jednu ekipu u Ligi šampiona,
Pozicija na kojoj se nalazi savez takođe odlučuje da li će predstavnici te zemlje igrati pretkola ili će se direktno plasirati u grupnu fazu. Prvorangirani savez tako ima dva predstavnika u grupnoj fazi i dva koja se takmičenju priključuju u trećem pretkolu, dok najslabiji savezi dobijaju tek jedno mesto u prvom pretkolu što čini napredak klubova kroz Ligu šampiona veoma teškim. Devet prvoplasiranih saveza imaju osigurano najmanje jedno mesto direktno u grupama Lige šampiona.
Pored ovoga jedno mesto je rezervisano za aktuelnog prvaka Evrope, za slučaj da se ne kvalifikuju kroz plasman u domaćoj ligi. Važno je napomenuti da jedna država može imati najviše četiri predstavnika u Ligi šampiona tako da se u slučaju da je aktuelni prvak iz zemlje koja daje četiri tima završio van prve četiri pozicije četvrtoplasirani tim preusmerava u kup UEFA.
Finala Lige šampiona [uredi]
Finale Lige šampiona je najveća i najvažnija utakmica u okviru evropskog klupskog fudbala. Stadion na kojem se finale igra odabran je dve sezone pre utakmice od strane UEFA-e.
Prvo finale je odigrano na stadionu Park Prinčeva u Parizu. Grad svetlosti je bio domaćin i prošlogodišnjeg finala koje je odigrano na stadionu Stade de France. Sledeće finale će biti odigrano na olimpijskom stadionu Spiridon Luis u Atini. Za domaćinstvo finala 2007/08 bore se London, Minhen, Berlin, Rim, Milano, Porto, Lisabon, Moskva i Sevilja [2].
Dosad najviše finala je održano na stadionima Hejsel (do tragedije 29. maja, 1985), Vembli i Prater (Ernst Hapel), po četiri. Što se tiče gradova, finaliste je najviše puta ugostio Pariz, čak pet, dok je od država Italija bila domaćin sedam puta.
Španski Real Madrid je najviše puta osvojio Ligu šampiona, ukupno devet titula. Drugi po uspehu je italijanski AC Milan sa šest, a iza njega dolaze Liverpool F.C. (pet titula), Bajern i Ajaks (četiri titule). Za kompletan spisak osvajača pogledaj donju tabelu.
Klub koji osvoji Ligu šampiona dobija prelazni trofej koji mora vratiti Uefi dva meseca pre sledećeg finala. Svaki pobednik dobije manju kopiju trofeja u stalno vlasništvo. Klubovi koji osvoje tri titule prvaka Evrope zaredom ili 5 ukupno dobijaju trofej u trajno vlasništvo a UEFA za sledeću sezonu pravi novi.
Pet klubova je u istoriji ostvarilo ovaj uspeh:
- Real Madrid, osvajanjem prvih pet takmičenja od 1956. do 1960,
- Ajaks Amsterdam, osvojivši tri titule zaredom od 1971. do 1973,
- Bajern Minhen, osvojivši tri titule zaredom od 1974. do 1976,
- A.C. Milan, osvajanjem pete titule 1994,
- Liverpool FC, osvajanjem pete titule 2005.
Himna [uredi]
Himna Lige šampiona je svečana pesma po imenu "Champions League", kompozitora Tonija Britena. Izvodi je Kraljevska filharmonija, a peva hor Akademije Sv. Martina, na tri Uefina službena jezika: engleskom, nemačkom i francuskom. Himna se izvodi pre početka svake utakmice od grupne faze pa do finala Lige šampiona. Himna traje oko tri minute, a zanimljivo je da nikada nije bila puštena u komercijalnu upotrebu.
Finansije [uredi]
Liga šampiona je visoko profitabilno takmičenje, pogotovo za klubove koji se plasiraju u grupnu fazu. UEFA svim klubovima učesnicima deli deo novca ostvarenog prodajom TV prava. U sezoni 2004/05 količine novca podeljene klubovima varirale su od 3,8 miliona evra (Sparta Prag) do 30,6 miliona evra koliko je dobio prvak Liverpool [3]. UEFA procenjuje da je klubovima u sezoni 2005/06 podeljeno oko 430 miliona evra [4].
Pored ovoga klubovi kroz prodaju karata, dresova i sponzorstva osiguravaju znatna sredstva upravo zahvaljujući igranju u Ligi šampiona.
Prvaci i finalisti [uredi]
| Pobednici | Finalisti |
| 1956. Real Madrid | Stade Reims |
| 1957. Real Madrid | Fiorentina Firenca |
| 1958. Real Madrid | FK Milan |
| 1959. Real Madrid | Stade Rems |
| 1960. Real Madrid | Ajntraht Frankfurt |
| 1961. Benfika Lisabon | Barselona |
| 1962. Benfika Lisabon | Real Madrid |
| 1963. Milan Milano | Benfika Lisabon |
| 1964. Internacionale Milano | Real Madrid |
| 1965. Internacionale Milano | Benfika Lisabon |
| 1966. Real Madrid | Partizan Beograd |
| 1967. Seltik Glazgov | Internacionale Milano |
| 1968. Mančester junajted | Benfika Lisabon |
| 1969. Milan Milano | Ajaks Amsterdam |
| 1970. Fejnord Roterdam | Seltik Glazgov |
| 1971. Ajax Amsterdam | Panatenaikos Atina |
| 1972. Ajaks Amsterdam | Internacionale Milano |
| 1973. Ajaks Amsterdam | Juventus Torino |
| 1974. Bajern Minhen | Atletiko Madrid |
| 1975. Bajern Minhen | Lids junajted |
| 1976. Bajern Minhen | Sent Entjen |
| 1977. Liverpul | Borusija Mehengladbah |
| 1978. Liverpool | Klub Briž |
| 1979. Notingem forest | Malme FF |
| 1980. Notingem Forest | Hamburger SV Hamburg |
| 1981. Liverpul | Real Madrid |
| 1982. Aston Vila Birmingem | Bajern Minhen |
| 1983. Hamburger SV Hamburg | Juventus Torino |
| 1984. Liverpul | Roma Rim |
| 1985. Juventus Torino | Liverpul |
| 1986. Steaua Bukurešt | Barselona |
| 1987. Porto | Bajern Minhen |
| 1988. PSV Ajndhoven | Benfika Lisabon |
| 1989. Milan Milano | Steaua Bukurešt |
| 1990. Milan Milano | Benfica Lisabon |
| 1991. Crvena zvezda Beograd | Olimpik Marsej |
| 1992. Barselona | Sampdorija Đenova |
| 1993. Olimpik Marsej | Milan Milano |
| 1994. Milan Milano | Barselona |
| 1995. Ajaks Amsterdam | Milan Milano |
| 1996. Juventus Torino | Ajaks Amsterdam |
| 1997. Borusija Dortmund | Juventus Torino |
| 1998. Real Madrid | Juventus Torino |
| 1999. Mančester junajted | Bajern Minhen |
| 2000. Real Madrid | Valensija |
| 2001. Bajern Minhen | Valensija |
| 2002. Real Madrid | Bejer Leverkuzen |
| 2003. Milan Milano | Juventus Torino |
| 2004. Porto | Monako Monte Karlo |
| 2005. Liverpul | Milan Milano |
| 2006. Barselona | Arsenal |
Pobednici i finalisti [uredi]
| Klub | Pobednik | Finalista |
| Real Madrid ( |
1956., 1957., 1958., 1959., 1960., 1966., 1998., 2000., 2002. | 1962., 1964., 1981. |
| Milan Milano ( |
1963., 1969., 1989., 1990., 1994., 2003. | 1958., 1993., 1995., 2005. |
| FK Liverpul ( |
1977., 1978., 1981., 1984., 2005. | 1985. |
| Bajern Minhen ( |
1974., 1975., 1976., 2001. | 1982., 1987., 1989. |
| Ajaks Amsterdam ( |
1971., 1972., 1973., 1995. | 1969., 1996. |
| Benfika Lisabon ( |
1961., 1962. | 1963., 1965., 1968., 1988., 1990. |
| Juventus Torino ( |
1985., 1996. | 1973., 1983., 1997., 1998., 2003. |
| Internacionale Milano ( |
1964., 1965. | 1967., 1971. |
| Mančester junajted ( |
1968., 1999. | |
| Notingem Forest ( |
1979., 1980. | |
| Porto ( |



